Search Results for:

Filozofija života u islamu

Kada se sučele dva pojma kao što su vjera i filozofija, čedo takvog odnosa jedino se može zvati filozofijom života u islamu. Upravo je to i naziv knjige koju su u koautorstvu radili profesori sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Almir Fatić i Orhan Bajraktarević. Profesor Fatić, već isprofilirani stručnjak u polju tumačenja Kur’ana (tefsiru), a profesor Bajraktarević, vrsni islamski/muslimanski filozof, čiji opseg znanja prekoračuje sve zamišljene pregrade.

Kada bi trebalo osloviti i objasniti šta je to filozofija života, mnogi od nas bi se sapleli u nedomišljenim logičnostima, paradoksima, formulama, definicijama i pleonazmičnim teorijama.

Suštinski, filozofija života u sebi sažima najjednostavnija i najpragmatičnija pitanja koja interesuju pojedinca čijim životom vrhune. To su pitanja (iz Weltanschauunga islama) poput: namaza, njegove vrijednosti i značenja, zekata, stepena vjere – islāma, īmāna i iḥsāna, grijeha i oprosta, njihove kategorizacije i najkraće pojašnjenje koje je umu svakog (općeg) čitatelja prijemčivo.

Početni seminar o ljubavi

Opća poruka ovog djela je u autorovom polazištu da je istinska ljubav prema Bogu (pa time i čitavi spektri ljubavi koje promovira vjera) napadnuta (a njezini blagodatni darovi osujećeni) kako od vjerskog formalizma, rigidnosti i neopravdane teološke strogoće, tako i od svjetovnih učenja: sekularizma, globalizma, ateizma, agnosticizma itd. Gdje su u svemu tome srce, duh, duša? Kao da za tim drevnim organima i posudama Ijubavi više niko ne brine…
Enes Karić

Kazivanja dervišima

Izvanredna knjiga šejha Numanagića, koji je iz Fojnice krenuo putem nauke do Istanbula, Medine i Kaira. Po završenom školovanju, vratio se u Fojnicu, a potom predavao u medresama u Travniku i Visokom. Godine 1914. biva imenovan za muftiju travničkog. Za vrijeme boravka u Travniku, upravlja tekijom koja se nalazi uz Jeni džamiju. Na dužnosti muftije ostaje do 1927. godine, kada je na vlastiti zahtjev umirovljen.

Ishrana u Kur’anu i hadisu

Važnost knjige Ishrana u Kur’anu i hadisu ogleda se u tome što je savremena medicina, zbog sve većih troškova liječenja, zbog sve većeg broja hroničnih bolesti, sve većih broja alergija… dospjela u određenu krizu pa primjena ovih istraživanja može pomoći afirmaciji zdravih životnih stilova budući da su potaknuti vjerom i vjerskim motivima.

U Knjizi se ljudi pozivaju na holistički pristup ishrani, ne uzurpatorski, ne potrošački jer čovjek je u interakciji s prirodom, prirodi daje i od prirode uzima. Glavni ajet koji pokazuje interakciju svih aspekata ljudskog bića ne počinje dozivanjem O vjernici, već dozivanjem O sinovi Ademovi, što je jedna od važnih poruka moje knjige, kur’ansko hadiski način ishrane će koristiti svim ljudskim bićima, ne samo vjernicima, ne samo muslimanima, već općenito svim ljudima koji to budu u svom životu primjenjivali.

Knjiga uz holistički pristup govori još o aspektima univerzuma, aspektu dobrote, univerzalnog dobra, ljepote i estetike, vezi između hrane i stanja svijesti, o hrani bogatoj faktorima razvoja, detoksikaciji organizma, hronološkom redu kur’ansko hadiske ishrane, dok završno poglavlje govori o voću i povrću spomenutom u Kur’anu i hadisu. Knjiga Ishrana u Kur’anu i hadisu.

Zemlja znak naučne nadnaravnosti Kur’ana

Časni Kur`an je nepresušno vrelo novih obznana o nama i svijetu koji nas okružuje. Ova knjiga je o planeti Zemlji i životu na njoj, posmatrano iz dva ugla: kako se o njoj govori u Kur`anu i kako o tome govori nauka. Biti ćete oduševljeni detaljima koji se odnose na spominjanja voća, povrća, vode, rađanju i smirivanju života…

Looking for Esmir

Nick Teunissen was 13 years old when, in July 1995, he watched footage of the Srebrenica genocide on television in the Netherlands. Although, as he recalls, these were vivid images of a town located in Europe, they were difficult for a child to comprehend. Twenty-six years later, at the age of 39, Nick is preparing to release a book on July 10 titled “Searching for Esmir,” about a Srebrenica boy.

It all started with one photograph.

My friend Serge Janssen sent me a picture of a boy smiling at the camera, amidst hell on earth. That face told me a completely different story. It was contrary to the well-known images we had seen on the news. It was a human portrait. And it turned out to be Esmir’s photograph.

Serge Janssen was a member of the Dutch battalion, known as Dutchbat. He entered Srebrenica in February 1994 and left in July of the same year. He was an amateur photographer, and during those few months in Srebrenica, he took many photographs.

His photograph of Esmir is on the cover of the book, which Nick says is not fiction but a story of humanity in Srebrenica before the lives of the people in this town were turned into statistics.

Tražeći Esmira

Nick Teunissen imao je 13 godina kada je u julu 1995. godine na televiziji u Holandiji gledao snimke genocida u Srebrenici. Iako su, kako kaže, to bili prodorni snimci jednog grada koji se nalazi u Evropi, za dijete su bili teško razumljivi. Dvadeset i šest godina kasnije, 39-godišnji Nick se sprema da 10. jula objavi knjigu o srebreničkom dječaku pod nazivom Tražeći Esmira.

Sve je počelo sa jednom fotografijom.

Moj prijatelj Serge Janssen poslao mi je fotografiju dječaka koji se smiješi u kameru, usred pakla na zemlji. To lice mi je ispričalo potpuno drugačiju priču. Bilo je u suprotnosti sa dobro poznatim slikama koje smo vidjeli na vijestima. Bio je to ljudski portret. I ispostavilo se da je to Esmirova fotografija.

Serge Janssen je bio pripadnik Holandskog bataljona, takozvanog Dutchbata. U Srebrenicu je ušao u februaru 1994. godine i napustio je u julu iste godine. Bio je amaterski fotograf i tokom tih nekoliko mjeseci u Srebrenici napravio je mnogo fotografija.

Njegova fotografija Esmira nalazi se na naslovnici knjige za koju Nick kaže da nije fikcija već priča o ljudskosti u Srebrenici prije no što su životi ljudi u ovom gradu pretvoreni u brojke.